PREMIJERA – Predstava ANASTAS

PREMIJERNO U BEOGRADU!

Predstava ANASTAS – duodrama sa tri izvođača u kojoj jedan lik govori, drugi svira, treći peva.

Glavni junak je ANASTAS JOVANOVIĆ, prvi srpski fotograf i dvoroupravitelj kneza Mihaila. On svom sagovorniku, muzičaru KORNELIJU STANKOVIĆU, iznosi svoju ličnu dramu vezanu za događaje na dvoru Obrenovića. Centralni motiv je odgonetanje tajne jedne pesme, pesme „Što se bore misli moje“ koju je napisao knez Mihailo, a komponovao Kornelije Stanković.

Ova predstava osvetljava Beograd 19. veka, lične odnose među članovima vladarske porodice, kao i međunarodni status tadašnje Srbije, a sve to je sagledano očima osobe iz senke koja se u ovom komadu obračunava sa sobom, preispituje svoju ulogu i odgovornost u minulim događajima.

Lik Anastasa Jovanovića tumači mladi glumac IVAN PANTOVIĆ, Kornelija Stankovića – muzičar BRANISLAV ZARIN, Ljubicu Obrenović i Juliju Obrenović (koje se oglašavaju samo pevanjem) – glumica DUŠICA NOVAKOVIĆ.

Tekst i režiju potpisuje ZORICA SIMOVIĆ.

Projekat je podržan sredstvima Sekretarijata za kulturu grada Beograda, a biće ostvaren u partnerskoj produkciji Udruženja dramskih umetnika Srbije i GUARNERIUSA, Centra lepih umetnosti Jovana Kolundžije.

 

Komad obiluje do sada manje poznatim podacima, anegdotama i istorijskim činjenicama vezanim za kontekst. Donosi raskošne boje vremena, osvetljava mnoge nivoe privatnog dvorskog života, atmosferu tadašnjeg Beograda kao i bogatu bečku biografiju Obrenovića…

Centralni motiv je odgonetanje tajne jedne pesme, pesme „Što se bore misli moje“ koju je napisao knez Mihailo, a komponovao Kornelije Stanković. Naknadnim tumačenjima pesma se vezuje za zabranjenu ljubav prema Katarini, Mihailovoj bliskoj rođaki. Međutim, ovde je opovrgnuta ta teza navođenjem činjenica o datumu kada je kompozitor od kneza tražio dozvolu da je komponuje, a to je bilo 13. maja 1861. godine kada je Katarina bila dete, a Mihailo već sedam godina u braku sa Julijom.

Anastas Jovanović bio je Mihailov najbolji drug, dvoroupravitelj, čovek iz senke koji je mnogo znao. Ovde se zapravo iznosi Mihailova lična drama iz ugla nekoga ko ga je voleo ali nije mogao da ga zaštiti od patnje i prerane smrti.

Gledaoci će imati priliku i da saznaju u kojim okolnostima su nastali Njegoševi stihovi „Ćud je ženska smiješna rabota“ i koja je ličnost, najverovatnije, bila inspiracija za njih.

Ova predstava je i autonoman umetnički čin, i čas istorije.

Anastas Jovanović je od detinjstva sudbinski vezan za Obrenoviće i ovom prilikom će se osvetliti mnogi zanimljivi detalji o dinastiji, ali i razotkriti silne predrasude.

Jedna od predrasuda je i često pitanje koje postavljaju istoričari pozorišta – ko je nagovorio knjaza da sagradi prvu pozorišnu zgradu u Kragujevcu. Nije mu bio potreban nagovor jer je Miloš još kao mladić video Dubrovnik, Zadar, Trst i Veneciju, docnije je dve decenije živeo u Beču, bio je jedan od najbogatijih ljudi tadašnje Evrope… Berat o nasleđivanju kneževske titule kupio je od sultana sa dvesta kilograma zlata….

 

KRATKE BIOGRAFIJE UČESNIKA

ZORICA SIMOVIĆ, dramaturg, diplomirala  na FDU 1976. godine. Autor je većeg broja pozorišnih i radio drama: Jelena,Vinski kabare, Baš Čelik, Zidanje Skadra, Lutkarska biblija, Angelska sonata.. . Neke od njih je i režirala.

Bila je višegodišnji pozorišni kritičar Trećeg programa Radio-Beograda, urednik scenskih programa Dečjeg kulturnog centra Beograda.

Četvrt veka vodi Dramski atelje Bajka u Novom Beogradu.

Članica je Udruženja dramskih umetnika Srbije.

IVAN PANTOVIĆ, glumac,  diplomirao je  2006. godine na Akademiji umetnosti u Beogradu, u klasi profesorke Mirjane Karanović. Igrao je u velikom broju  predstava Pan teatra, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bitef Teatra, u televizijskim serijama, kao i u mnogim samostalnim projektima.

BRANISLAV ZARIN, muzičar, komponovao muziku za pozorišne predstave, svirao je klavir u rok i pop grupama, korepetirao u pozorišnim predstavama…

DUŠICA NOVAKOVIĆ, glumica, diplomirala je 2008. godine na Akademiji umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Nebojše Dugalića. Članica je ansambla Pozorišta na Terazijama. Igrala je u mnogim predstavama, najviše u mjuziklima, kako u matičnom pozorištu, tako i u Ateljeu 212, Madlenijanumu…