PROMOCIJA MONOGRAFIJE I IZLOŽBA SLIKA LJILJANE DREZGE

U sredu, 1. juna 2016. godine u 19 časova, u Centru lepih umetnosti Gvarnerius održaće se promocija monografije i  izložba radova poznate likovne umetnice Ljiljane Drezge.

Izložbu će otvoriti direktorka Gvarneriusa prof. Miljana Kolundžija, a o slikama će govoriti prof. Đorđe Kadijević, Marica Josimčević i Momčilo Moša Todorović.

Postavka će trajati do utorka, 7. juna 2016. godine.

Ljiljana Drezga rođena je 15. oktobra 1947. u Beogradu. Nakon završena četiri razreda osnovne škole u Beogradu, odlazi sa roditeljima diplomatama u Latinsku Ameriku. Srednju školu završava jednim delom u Santiagu de Chile, a drugim u Havani, Kuba. Svedočanstvo o završenoj velikoj maturi nostrificira u Beogradu sa svojih nepunih petnaest godina.

Odlazi u Buenos Aires, Argentina, gde stiče likovno obrazovanje na “Academia de Pitman de belias artes”. Vraća se u Beograd gde započinje svoju karijeru i formira porodicu. Devedestih godina odlazi u Madrid i za tih nekoliko godina svog boravka u Španiji izlaže samostalno u najboljim madridskim galerijama. Vraća se u Beograd gde nastavlja svoju karijeru.

Član je ULUS-a od 1976. godine.

Trenutno živi i radi u Beogradu.

Slike joj se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama u svetu.

artwork_5829         1219847_orig

Prof. Đorđe Kadijević o Drezgi:

“Slikarska preokupacija Ljiljane Drezge jeste t e l o, živo telo, ljudsko telo. Ali Drezga svoje aktove ne posmatra samo spolja, nije joj dovoljna sama njihova telesnost. Ona u telu oseća neku tajnu, neko magično, gotovo mistično svojstvo, što se krije u njegovim dupljama i sponama. Žudeći da prozre tu tajnu, Drezga razgolićuje svoje aktove, zadire im pod kožu, strasno i bestidno, zaviruje u skrivene lavirinte tela. l gle, pred nama se otkriva uzbudljiv i veličanstven predeo unutar­njeg pejzaža ljudske puti. Predeo tajanstven, dramatičan i strašan u svom savršenstvu. Sa divljenjem i gotovo sa jezom osećamo kako u njemu struje i smenjuju se večiti impulsi života i smrti. Čini se otud kao da se i sama ta tela grče, drhte, potresana tim impulsima u bolnim i sladostrasnim trzajima.”

Dr. Draško Redžep o Drezgi:

“Drezga, slikar beogradskih, pariskih i drugih planetarnih destinacija, o čijoj su likovnosti oduševljeno pisali Dragoslav Srejović, Stevan Stanić, Đorđe Kadijević, ne od juče je opsednuta eksplozijama i tajnama tela, napose ženskog. U njenom okrilju se pretapaju svakojaka čudesa mraka i svetlaci orgastičkog slavlja. Slikar koji unekoliko nastavlja prizore telesne inteligencije Zore Petrović, ali je njena rafinovana belina zida i epitela nalik na najbolje trenutke C. Lainovića i G. Stupice, tek u ovom okruženju i u basnoslovnom dijalogu nailazi drukčija, bogato imaginativna, neposredna. Nema patosa, nema predstave. ”